среда, 24. јун 2015.

PITAJTE MOJU ŽENU


Kada bi,  kojim slučajem, postojala titula pravih muževa, ta bi titula pripala Grcima. Znači zlatna medalja za muža koji se boji svoje žene! U ostalom, kakav je to muž koji se ne boji svoje žene? To je neki šonja ili magarac, prosto rečeno - budaletina!
            Kažu oni: Evo, pitajte moju ženu, ona zna, živela je tamo, teško je biti nacionalna manjina u nekoj zemlji. Ili, moja žena ide na jogu i to je super. Ili, moja žena je skakala padobranom! Ja se ne bih usudio, ali ona jeste. Moja žena vozi moto trke. To je bio vrhunac! Mislim se, ja ne znam valjano ni da parkiram, ne mogu da procenim orijentaciju u prostoru, a ona vozi moto trke. Baš lepo što hvalite svoje žene. Vole ljudi da se hvale da su se dobro oženili, pa to je ljudski. To, naravno, rade kada su one tu, ali ne rade kada nisu prisutne. Šta je to, neka taktika? Nema veze, dobro im ide. Možda će posle toga da budu i one fine. Da, dobro se dobrim vraća. Zanimljivo je kada prave šale na svoj računa:
'' Kako je nastao gušter?''
'' Tako što su Grci hranili krokodila!''
Ili:
Uhvatio Grk zlatnu ribicu i ona mu kaže:
Pusti me, ispuni ću ti jednu želju!

 Grk će na to:
 Hoću jednu ribicu koja ispunjava tri želje.
Sta je to? - Ti ine afto?
Koliko je sati? - Ti ora ine?
Kakvo je vreme? - Pos ine o keros?
Pada kisa - Vrehi hjonizi
Toplo je - kani zesti krio
Nemoj posle da pričate da vas nisam naučila grčki.

Svi izrazi napisani su po Vuku, a ne ispravno, na grčkom, zato da bi ih svi lepo i lako pročitali i upamtili. Molim prisutne lektore da me isprave samo u slučaju potencijalnih kardinalnih grešaka.
Kada bih dala opis jedne Grkinje to bi bio opis spartanske žene u antičkoj Grčkoj, mada ipak to može da se proširi na Balkanski tip koji odgovara ovom stereotipu.
Za Spartu se zna da je bila jedina država u antičkoj Grčkoj gde su žene vladale nad muškarcima.
U isto vreme, moderna Grkinja poseduje odlike šest boginja iz Grčke mitologije:
Atina-boginja mudrosti
Afrodita- boginja lepote
Hera-zaštitnica braka
Artemida-boginja love
Demetra- čuvar plodnosti i braka
Hestija-boginja ognjišta
Grci su, bez sumnje, jednii od najreligioznijih Evropljana. Pri ulasku u crkvu, redovno kupuju i pale sveće. Poznaju dvanaest velikih praznika u toku godine i obavezno pominju svoj imendan. Pokazuju mi krst ispod majice i pričaju o svom boravku na Svetoj Gori.
Hrišćanstvo među Slovenima dolazi iz Grčke, od dvojice braće iz Soluna - Ćirila i Metodija. Ćirilo je sastavio prvo slovensko pismo, jer su govorili jezikom Makedonskih Slovena koju su krajem IX veka živeli u Solunskom okruženju. Metodije je u Moravskoj preveo Bibliju na slovenski jezik. TO je važno, jer su u to vreme postojala samo tri jezika na kojima se održavala služba: hebrejski, grčki i latinski.
Sa Grcima možete da pričate o svih sedam grana lepih umetnosti.
Izraz ''lepe umetnosti'', prvi je nazvao Šarl Bato (Charles Batteaux) još 1746.
Prvih šest potiču od Grka, i to ovim redom:
1, Arhitektura - u stara vremena ljudi prave mesta za stanovanje
2, Ples- zabavljaju se uz vatru
3, Vajarstvo- vajaju božanstva kojima se klanjaju
4, Muzika - život čine bogatijim
5, Slikarstvo - oslikavaju pećine, posude, fasade
6, Književnost- zapisuju molitve, istorijske događaje
Poslednja, sedma umetnost je film, koja dolazi iz Francuske, zahvaljujući braći Limijer (Ogistu i Luju) koji su bili hemičari autori prvog filma.

Нема коментара:

Постави коментар